Štednja garant za kredite

Bez autora
Jan 11 2012

Iako krediti sa sto odsto depozita postoje u Srbiji već odavno, bankari ih tek od nedavno aktivno nude svima koji imaju bar neku ušteđevinu. Pronalaze se razni načini da se novac koji ljudi imaju na štednji zadrži u banakama, a na osnovu njega odobri zajam. Krediti sa 100 odsto depozita su, u suštini, pogodniji za firme, naročito kada su im potrebne bankarske garancije u određenim poslovima. Kada je reč o građanima, krediti sa stoprocentnim depozitom odgovaraju onima koji nemaju stalno zaposlenje, kao i neregistrovanim preduzetnicima, koji ovako mogu da dođu do gotovine bez papiroloških muka. Banku ne interesuje kreditna sposobnost dužnika, niti da li on ima redovna primanja, kada je kredit u startu pokriven u celosti. Banka je spremna da klijentu, na osnovu depozita, odobri keš kredit u manjem iznosu od depozita, uz uslov da ga oroči na štednju. Potom, taj isti, uvećani oročeni depozit, klijent polaže kao depozit za novi kredit, pa se od prvobitne ušteđevine dobije veći kredit po principu „depozita 100 odsto“.

Štednja garant za krediteIako krediti sa sto odsto depozita postoje u Srbiji već odavno, bankari ih tek od nedavno aktivno nude svima koji imaju bar neku ušteđevinu.

Pronalaze se razni načini da se novac koji ljudi imaju na štednji zadrži u banakama, a na osnovu njega odobri zajam.

Tako je bračni par, sa ušteđevinom od 20.000 evra, danima obijao prag banke u kojoj drži novac, pokušavajući da ga podigne radi kupovine vikendice. Na šalterima su, umesto sopstvenog novca, dobili samo ubeđivanja da je mnogo bolje, i za njih isplativije, da na osnovu štednje podignu kredit od 20.000 evra, koji će otplaćivati u narednih nekoliko godina. Posle otplate, ostaje im ceo iznos depozita uvećan za kamatu.

Ovi krediti sa 100 odsto depozita su, u suštini, pogodniji za firme, naročito kada su im potrebne bankarske garancije u određenim poslovima.

Kada je reč o građanima, krediti sa stoprocentnim depozitom odgovaraju onima koji nemaju stalno zaposlenje, kao i neregistrovanim preduzetnicima, koji ovako mogu da dođu do gotovine bez papiroloških muka. Jer banku ne interesuje kreditna sposobnost dužnika, niti da li on ima redovna primanja, kada je kredit u startu pokriven u celosti.

Koliko su bankari spremni daleko da idu u „pomaganju“ klijentima da se zaduže, govori i drugi primer. Naime, banka je spremna da klijentu, na osnovu depozita, odobri keš kredit u manjem iznosu od depozita, uz uslov da ga oroči na štednju. Potom, taj isti, uvećani oročeni depozit, klijent polaže kao depozit za novi kredit, pa se od prvobitne ušteđevine dobije veći kredit po principu „depozita 100 odsto“.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik